DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI – mali čin velikoga značaja

Must Read

Biblija investiranja: Analiziranje dionica

U prošlom članku smo se upoznali s dionicama i stranicama preko kojih možete postati investitor većih svjetskih...

Kriptovalute – drugi dio: Blockchain tehnologija i pametni ugovori

Nakon prvog teksta o kriptovalutama, u kojem smo se prije svega dotakli izuma i razvoja Bitcoina, u...

Future Scope Open Air: romantično partyjanje pod zvjezdanim nebom

Nakon duže pauze i želje za dobrim beatovima na Jarunu (tik uz skete park) održalo se novo...
Ana Martinić
Ana Martinić
Baranjska duša zaljubljena u male stvari velikoga svijeta, u prirodu i pisanu riječ. Stojim čvrsto na zemlji s glavom u oblacima. Malo pričam, puno mislim. Volim i postojim.

Klinički zavod za transfuzijsku medicinu KBC Osijek (KZTM) regionalni je transfuzijski centar (Banka krvi) koji tijekom godine dana prikupi preko 31 000 donacija krvi, a uzevši u obzir da je volumen jedne donacije 450ml, sveukupno se prikupi preko 13 000 litara krvi godišnje.

Na pitanje zašto je dobro darivati krv, odgovorila nam je prof. prim. dr. sc. Marina Samardžija, dr. med., predstojnica Kliničkog zavoda za tranfuzijsku medicinu KBC-a Osijek: „Većina redovnih darivatelja krvi posvjedočit će da davanje krvi ne koristi samo primatelju nego donosi mnoge zdravstvene koristi i za donora, ne računajući, naravno, osjećaj da nekome pomažete i činite dobro.  Prije svakog darivanja krvi, osoba prolazi mali sistematski pregled koji uključuje određivanje razine hemoglobina, mjerenje tlaka i pulsa te ispunjavanje upitnika i razgovor s liječnikom. Time se postiže dobar uvid u zdravlje davatelja i može se učinkovito uočiti problem koji bi ukazao na eventualno zdravstveno stanje kojega davatelj nije niti svjestan, primjerice anemija (slabokrvnost) ili hipertenzija (povišen krvni tlak). Darivanje krvi može povoljno utjecati na kardiovaskularni sustav time što smanjuje viskoznost krvi, a također može utjecati i na smanjenje ukupne razine kolesterola što doprinosi zdravlju srca i krvnih žila. Osim toga, prilikom svakog darivanja, vaša krv se testira na određene, zakonom propisane, krvlju prenosive bolesti koje uključuju hepatitis B i C, HIV, sifilis i ponekad, ovisno o razdoblju u kojem darujete krv, neke druge epidemiološki aktualne bolesti (virus Zapadnog Nila).“

U populaciji Republike Hrvatske krvne grupe A (42%) i 0 (34%) najviše su zastupljene, kako među dobrovoljnim davateljima krvi tako i među pacijentima kojima je krv potrebna. Treća po zastupljenosti je krvna grupa B (17%) dok je grupa AB najmanje zastupljena (7%). Međutim, „krvna grupa koja je najpotrebnija uvijek je ona koja nedostaje u trenutku potrebe, zato darujte krv bez obzira koja ste grupa“, naglašava doktorica Samardžija.

KZTM KBC Osijek

Muškarci mogu darivati krv svaka 3 mjeseca (4 x godišnje), a žene svaka 4 mjeseca (3 x godišnje). Standardna doza krvi koja se vadi svim davateljima jest 450ml, neovisno o tome radi li se o muškarcu ili ženi. Minimalna težina davatelja mora biti 55 kg i proporcionalna visini.  O tome da muškarci češće daruju krv nego žene govori statistika sveukupnoga broja sakupljenih donacija u KZTM-u, po kojoj su manje od 20% žene, a preko 80% muškarci što se može objasniti i fiziološkim razlikama jer su žene češće anemične i imaju manju tjelesnu težinu od muškaraca. Međutim, ovi podatci ne bi trebali biti razlogom smanjene motivacije žena za davanje. Darivati krv može svaka punoljetna i zdrava osoba, stoga ukoliko imate želju darivati krv, neovisno o tome jeste li žena ili muškarac, trebate pokušati te pristupiti pregledu gdje će nadležni liječnik procijeniti vaše zdravstveno stanje i mogućnost da postanete dobrovoljni davatelj krvi, tvrdi doktorica Samardžija.

Prilikom pregleda prije neposrednog darivanja krvi, donori se ponekada nađu u situaciji da budu odbijeni. Najčešći razlozi odbijanja davatelja su niže vrijednosti hemoglobina i nizak tlak. Minimalna vrijednost hemoglobina za muškarce je 135g/L dok je za žene vrijednost nešto manja, 125g/L, a dozvoljena vrijednost sistoličkog tlaka kreće se od 100-180 mmHg, dok je propisana vrijednost dijastoličkog tlaka 60-110 mmHg. Ostali razlozi odbijanja mogu biti razni, objašnjava doktorica Samardžija te nadodaje kako oni mogu biti privremeni ili trajni, ovisno o zdravstvenom stanju svakog pojedinog davatelja. Kako bi se takve „neprilike“ izbjegle, za darivanje se potrebno i pripremati nekoliko dana prije.

Doktorica Samardžija s nama je podijelila savjete što činiti kako bi naša krv imala dobar uzorak te bila na pomoć drugima:

  1. Prilikom svakog dolaska na darivanje krvi, davatelj bi trebao biti odmoran, bez većih fizičkih napora unazad nekoliko dana.
  2. Davatelj treba biti zdrav, ukoliko je prehlađen ili je uzimao antibiotike, davanje krvi treba odgoditi minimalno 2 tjedna od zadnje tablete.
  3. Prije davanja krvi obavezno je nešto pojesti i popiti – izbjegavati masnu hranu i alkoholna pića (alkohol se smije konzumirati minimalno 12h prije darivanja).
  4. Preporučena hrana kojom se održava zdravlje te povećava mogućnost darivanja krvi jesu sve cjelovite žitarice i njihovi proizvodi, osobito ječam, zob, raž i riža, polumasno mlijeko, bistre juhe od mesa i povrća, riblje juhe, nemasni sirevi i nemasni fermentirani mliječni proizvodi, sva bijela i plava riba te nemasna riječna riba, meso poput puretine, piletine, teletine, divljači, kunića i mlade janjetine, svježe i smrznuto povrće, posebice mahunarke, kuhani krumpir, svježe i sušeno voće, voćni kolači s malo masnoća, čajevi, bezalkoholna pića i voda te začinske trave i blage mirodije.
  5. Hrana koju treba izbjegavati jesu pržena i lisnata tijesta, guste i masne juhe, punomasno mlijeko i sirevi, riba pržena u neprikladnome ulju, meso poput patke i guske te sva vidljivo masna mesa, mesne prerađevine poput pašteta, narezaka, kobasica i čvaraka, industrijski kolači i keksi, čokoladni napitci, bezalkoholna zaslađena pića, majoneza i masni preljevi za salatu, zasoljeno konzervirano povrće te alkohol.

Neposredno nakon darivanja krvi potrebno je nadoknaditi ugljikohidrate koji će pomoći povećanju krvnoga šećera i nadoknaditi energiju, zbog čega nam je najčešće od medicinskoga osoblja ponuđen sok od naranče ili npr. kolač. Kako bismo se oporavili nakon darivanja krvi, trebali bismo piti što više tekućine tijekom sljedeća 24h, izbjegavati veće fizičke napore, treninge, rad na visini ili dubini te sve one aktivnosti koje iziskuju povećani napor budući da je organizmu potrebno vremena da nadoknadi izgubljeni volumen krvi. Također, svakako se preporuča izbjegavati cigarete i ostale duhanske proizvode minimalno 3h nakon darivanja, obzirom na smanjeni kapacitet prijenosa kisika. „Većina ljudi nakon darivanja krvi bez poteškoća vraća se svojim uobičajenim radnim obvezama, ali svakako treba imati na umu preporučene mjere opreza“, savjetuje doktorica Samardžija.

Potrebe za donacijama krvi svakodnevno rastu zbog čega je bitno konstantno podizanje svijesti o istome. U suradnji s Crvenim križem, Klinički zavod za transfuzijsku medicinu često organizira akcije dobrovoljnog davanja krvi pa se one znaju održavati i u srednjim školama gdje se nastoji već u mladoj dobi educirati mlade o potrebi uključivanja u davalaštvo. Osim toga, Crveni križ kroz medije te društvene mreže također podsjeća na važnost darivanja krvi i time nastoji motivirati što veći broj ljudi da postanu redovni davatelji. Doktorica Samardžija ističe kako postoje i beneficije za davatelje koju su dali krv više puta, „primjerice besplatni gradski prijevoz, plaćeno dopunsko zdravstveno osiguranje, a Crveni križ ujedno dijeli i priznanja višestrukim davateljima krvi što je također dodatna motivacija za nastavak darivanja“.

Značka zahvalnice Društva Crvenog križa Osijek: “U znak zahvalnosti za darovanu krv, za izraženu plemenitost, humanost i ljubav prema čovjeku.”

Svima onima koji redovito darivaju, ali i onima koji još nisu darivali, ali imaju namjeru predstojnica Kliničkog zavoda za tranfuzijsku medicinu KBC-a Osijek, Marina Samardžija savjetuje:  „Darivanje krvi jedna je od najhumanijih odluka kojom pomažete životno ugroženim bolesnicima. Krv je nezamjenjiva, nije ju moguće sintetizirati niti proizvesti  umjetnim putem, jedini izvor toga lijeka je čovjek. Upravo iz tih razloga potrebno je što više širiti svijest o potrebi davanja krvi i zato savjetujemo svima koji su zdravi i nisu dosada davali krv, a imaju želju biti dio ove humane priče, da odvoje pola sata svog vremena i iskuse sve navedene dobrobiti dobrovoljnog davanja krvi. Davatelje koji to već redovno čine pozivamo da i dalje nastave s darivanjem jer većini nas jednoga će dana ta krv zatrebati. Svojim malim, a zapravo neizrecivo velikim doprinosom, pomozimo očuvanju zaliha krvi kao nezamjenjivog lijeka te održanju kolektivne svijesti o potrebi uključivanja u davalaštvo. Darovana krv je mnogim ljudima vratila zdravlje, ali i spasila život.“

Latest News

Krenimo zdravo – vježbe za kralježnicu na poslu i kod kuće

Bez obzira na dob, svi mi ponekad osjetimo bol u kralježnici, a jedan od najčešćih razloga je...

Dragovoljno vojno osposobljavanje

Na gornjoj fotografiji stoje mladi ročnici i mlade ročnice za vrijeme davanja svečane prisege. Prisega se odvija u Požegi pred državnim vrhom,...

Grunge danas, jučer i prije 30 godina

Čuli ste za Nirvanu, a vjerojatno i Pearl Jam. Jeste čuli za Alice in Chains ili Soundgarden? Sjedi pet. No, jel' vas...

HUMORISTIČNE SERIJE KOJE MORATE POGLEDATI!

Ukoliko je naslov napisan velikim slovima onda znate da se ne šalim. Onda znate da je ovo članak kojem se mora pristupiti...

Neobičan apartman – fora alternativa klasičnom smještaju

Volite isprobavati nove stvari i posjećivati nova mjesta? Dosta vam je klasičnih apartmana i hotelskih soba? Želite nešto novo i po mogućnosti...