Pozitivni socio-ekonomski efekti COVIDa-19

Must Read

Biblija investiranja: Analiziranje dionica

U prošlom članku smo se upoznali s dionicama i stranicama preko kojih možete postati investitor većih svjetskih...

Kriptovalute – drugi dio: Blockchain tehnologija i pametni ugovori

Nakon prvog teksta o kriptovalutama, u kojem smo se prije svega dotakli izuma i razvoja Bitcoina, u...

Future Scope Open Air: romantično partyjanje pod zvjezdanim nebom

Nakon duže pauze i želje za dobrim beatovima na Jarunu (tik uz skete park) održalo se novo...

„Svako zlo za neko dobro.”

Podnaslov teksta je dobro poznata narodna izreka koja nam govori kako se iz svake loše situacije može ponešto naučiti, popraviti ili prilagoditi.

Činjenica je da nas je pandemija uzrokovana virusom korona virusom sve neugodno iznenadila. Natjerala nas je na potpunu promjenu ustaljenih navika koje smo do tada uzimali zdravo za gotovo i pretvorila ovaj užurbani svijet u jednu veliku karantenu.

Svi smo sretni što je polagano ova korona kriza iza nas. Nažalost, slijedi nam po svim relevantnim ekonomskim stručnjacima, vrlo teška ekonomska kriza, mnogi kažu i teža nego ona iz 2009. godine.

Je li sve baš tako crno?

Nije sve tako crno

Jedna od prvih pozitivnosti koja se pojavila, no čini mi se da je mnogi građani nisu primijetili, svakako je okretanje vlastitim resursima kao što su poljoprivredni proizvodi naših vrijednih seljaka. Tijekom same korona krize bili smo svjedoci zatvaranja granica i samim time nemogućnosti uvoza dobara na naše tržište. Trgovački lanci su u to vrijeme gotovo simultano preko medija slali javne pozive poljoprivrednicima sa željom da ih kontaktiraju u vezi plasmana njihovih proizvoda u supermarkete.

Takva je inicijativa hvale vrijedna, iako je ona proizvod puke nemogućnosti uvoza voća i povrća uslijed zatvaranja granica, ali vjerujemo da će se ova praksa nastaviti i dalje s obzirom da znamo koliko je naše ponosno hrvatsko selo opustošeno upravo u nemogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda. Upravo ovakav pozitivan pristup putokaz je kako možemo nastaviti dalje s oporavkom naše poljoprivrede i sprječavanjem ekonomske krize koja nam slijedi. Usto, primjetan je i porast osnivanja OPG-ova koji će sasvim sigurno pomoći pri povećanju proizvodnje domaćih poljoprivrednih proizvoda.

Djeluj i misli pozitivno

Osim krize s virusom, naš je glavni grad Zagreb sredinom ožujka doživio katastrofu uzrokovanu potresom. Potres je oštetio veliki broj zgrada i toranj katedrale, te je uzrokovao veliku paniku kod ljudi, oštetio i veliki broj bolnica koje su se u tom trenutku već borile s manjkom kapaciteta. Ipak, građani Zagreba u tom su trenutku pokazali veliko srce i sposobnost da prebrode krizu svojim vlastitim snagama. Već do kraja tog istog dana mnogi koji su izgubili krov nad glavom bili su zbrinuti na sigurno, grad je relativno očišćen u svega nekoliko dana, dok se svi još rado sjećaju dirljive scene kada su pripadnici jedne često kritizirane navijačke skupine pomagali pri transportu majki i novorođenih beba iz oštečenog rodilišta u Petrovoj prema KB Dubravi.

Navodim situaciju s potresom kao pozitivan primjer kako se okretanjem vlastitim snagama, konkretnim akcijama, a ne kukanjem i zanovijetanjem, sve teške krize mogu prebroditi i riješiti na najbezbolniji način. Poanta priče je: djeluj i misli pozitivno.

Dirljiv prizor ispred rodilišta u Petrovoj

Ekonomski učinci

Pandemija korona virusa je kretanje ljudi i dobara svela na minimum što za posljedicu ima gotovo siguran pad turističke djelatnosti u cijelom svijetu. Nažalost, to vrijedi i za hrvatski turizam koji bi po dostupnim statističkim podacima mogao doživjeti najveći pad s obzirom da je na razini Europske unije naš turizam najviše ovisan o dolasku stranih turista. Ako ovome dodamo kako turistička djelatnost donosi petinu vrijednosti u udjelu domaćeg BDP-a, onda ne treba biti previše pametan da se predvide posljedice.

Graf udjela domaćih i stranih turista u zemljama Europske Unije (izvor:Eurostat)

Turistička djelatnost ove godine će biti smanjena, ali ne treba očajavati jer postoji nekoliko rješenja s kojima bi se kriza ove sezone mogla ublažiti.

Prva značajna stvar koju treba primijeniti je privlačenje većeg broja domaćih turista. To se može učiniti na način da se smanje napuhane cijene turističkih usluga. Tijekom godina to je bio najvažniji razlog malog postotka dolazaka domaćih turista na našu obalu. Također, nastavak vladinih mjera s još većim smanjenjem poreza i nameta na turističke djelatnosti koje su donesene još prošle godine bit će dobrodošlo rješenje.

Dolazak stranih turista iz okruženja

Druga važna stvar će ovisiti o trajanju restrikcija međudržavnih granica i zabrane putovanja. Prema izjavama nadležnih institucija granice prema ostalim državama trebale bi biti otvorene do sredine lipnja. Opcija u vidu većeg privlačenja turista iz susjednih država kao što su Slovenija ili Mađarska čini se logičnom.

Prilika za hrvatski turizam 2020. godine leži u tome što najznačajnije turističke destinacije u Europi, poput Italije i Španjolske, još dugo neće biti sigurne za dolazak gostiju. Ukoliko se njihovo stanje s koronavirusom i popravi, nije baš izvjesno da će strani turisti tamo rado odlaziti. Ta situacija još više vrijedi i za prekooceanske destinacije. Ova nesigurnost će za posljedicu imati okretanje drugim turističkim destinacijama, kao što je Hrvatska. Epidemiološka slika naše zemlje tijekom pandemije koronavirusa bila je poprilično dobra tijekom trajanja krize. Upravo nam ta činjenica može poslužiti kao dobar argument prema privlačenju stranih turista. Slična stvar se dogodila prije nekoliko godina, kada je popularna turistička destinacija, Turska, imala problem s nesigurnošću zbog terorističkih napada pa samim time i pad dolazaka stranih gostiju, što je pozitivno utjecalo na naš turizam.

Tijekom karantene svi ugostiteljski objekti bili su zatvoreni. Ipak, nije prekinuta cjelokupna ugostiteljska aktivnost. Ugostiteljski objekti koji služe hranu dobili su dozvolu od stožera Civilne zaštite da mogu pripremati i dostavljati hranu krajnjim korisnicima. Vrlo popularne tvrtke za dostavljanje hrane doživjele su još veći procvat i utjecaj na tržište, dok su ugostiteljski objekti imali priliku prilagoditi se novonastaloj situaciji i ostvariti kakvu-takvu poslovnu aktivnost. Ova praksa će se nastaviti i dalje s obzirom na činjenicu kako su ugostitelji prepoznali važnost promoviranja svojih proizvoda putem interneta. Tvrtke za dostavljanje hrane također su omogućile ugostiteljima veći doseg njihovih poslovnih aktivnosti. Usto, na području glavnog grada primjetan je i porast manjih ugostiteljskih objekata koji su isključivo orijentirani na dostavu hrane.

Informatička revolucija

Tijekom vremena karantene, veliki broj aktivnosti odvijao se preko interneta. Velik broj dokumenata poput e-propusnica izdavao se online. Također smo upoznali i školsku nastavu koja se odvijala preko televizijskih kanala i internetom. Na neki način, sama pojava krize s koronom primorala je državnu upravu na ubrzavanje procesa digitalizacije svojih aktivnosti. Državna administracija je upravo radi toga, mnogo puta opravdano kritizirana zbog sporosti, u doba pandemije bila vrlo brza i učinkovita. Usto, rad svih javnih službi u doba pandemije je bio na visokoj razini. Sve to je pozitivan rezultat korištenja online rada državne administracije. Pozitivno se nadamo kako će se taj trend digitalizacije rada državne uprave nastaviti i nakon završetka ove krize.

Rad od kuće

Karantena uzrokovana pandemijom prikovala je mnoge ljude u njihova četiri zida. Ipak, time mnoge poslovne aktivnosti nisu prekinute. Twitter, jedna od najuspješnijih IT kompanija objavila je svojim zaposlenicima kako će ubuduće raditi od kuće. Njihov primjer slijedile su i ostale uspješne IT kompanije. Hrvatske kompanije koje se bave sličnim poslovima, tijekom pandemije su nastavile svoju poslovnu aktivnost upravo radom od kuće. Gotovo je sigurno da će velik dio njih nastaviti obavljati svoje poslovne aktivnosti na taj način i nakon pandemije. Pozitivna posljedica će biti smanjivanje velikog djela troškova poslovanja, kao što je ponekad vrlo skup najam poslovnih prostora, trošak prijevoza za zaposlenike i drugo. Takav način rada ponajviše će pomoći tvrtkama s ograničenim izvorom financiranja, poput start-up kompanija. Rad od kuće omogućit će i više vremena koje će zaposlenici moći provesti sa svojim obiteljima.

Udruga Glas poduzetnika

Ljudi u Hrvatskoj puno su puta kroz povijest bili podijeljeni. Taj trend, nažalost, događa se i danas. Ipak, kroz našu povijest svjedoci smo kako smo se uvijek ujedinili kada nas je snašla nekakva kriza. Upravo u trenutku kada nas je koronavirus pogodio i kada je bila jasno da će doći do smanjivanja gospodarske i društvene aktivnosti javila se inicijativa Glas poduzetnika. U ožujku, na početku krize, prijetila je opasnost kako će mnogi radnici ostati bez posla, a velik dio poduzetnika morati prekinuti svoju poslovnu aktivnost. U tom trenutku na scenu stupa inicijativa Glas poduzetnika, koja je okupila veliki broj srednjih i malih poduzetnika koji su najviše pogođeni korona-krizom.

Prva njihova inicijativa upućena prema Vladi RH bila je donošenje hitnih mjera pomoći zaposlenima u realnom sektoru. Njihovi zahtjevi uključivali su oslobađanje plaćanja poreza i parafiskalnih nameta tijekom trajanja pandemije, subvenciju dohotka za plaće za zaposlene u realnom sektoru, moratorij na plaćanje rata kredita za poduzetnike i nezaposlene radnike. Također, inicijativa je uspjela isposlovati i kredite s niskom kamatom za pogođene poduzetnike kako bi što bezbolnije prebrodili razdoblje bez poslovnih aktivnosti.

Postulati udruge Glas poduzetnika

Sve gore navedene zahtjeve inicijative Glas poduzetnika usvojila je Vlada Republike Hrvatske. Iako su svojim djelovanjem uspjeli spasiti veliki broj tvrtki i radnih mjesta, njihov rad nije stao samo na tome. Nastavili su slati zahtjeve prema najvišim državnim institucijama kako bi svojim idejama unaprijedili poduzetničko djelovanje u Hrvatskoj. Hvale vrijedna inicijativa postala je udruga s članstvom od preko 45 tisuća članova i uz podršku mnogih drugih poduzetničkih udruga. Njezin prvi predsjednik postao je poduzetnik Hrvoje Bujas.

U trenucima pisanja ovog teksta udruga Glas poduzetnika objavila je i prvu emisiju o radu svoje udruge. Pozitivno se nadamo kako će svoju ideju o uspješnoj Hrvatskoj nastaviti i dalje.

Samo pozitiva

Pandemija COVID-a 19 sve nas je negativno iznenadila, uzrokovala zaustavljanje svih ekonomskih i društvenih tokova. Sada je kada je kriza došla ka svome kraju, na nama je da iz nje izvučemo što više pozitivnih pouka. Jedino pozitivnim stavom, snažnom voljom i znanjem možemo prebroditi ekonomsku krizu koja je nesumnjivo pred nama.

Latest News

Krenimo zdravo – vježbe za kralježnicu na poslu i kod kuće

Bez obzira na dob, svi mi ponekad osjetimo bol u kralježnici, a jedan od najčešćih razloga je...

Dragovoljno vojno osposobljavanje

Na gornjoj fotografiji stoje mladi ročnici i mlade ročnice za vrijeme davanja svečane prisege. Prisega se odvija u Požegi pred državnim vrhom,...

Grunge danas, jučer i prije 30 godina

Čuli ste za Nirvanu, a vjerojatno i Pearl Jam. Jeste čuli za Alice in Chains ili Soundgarden? Sjedi pet. No, jel' vas...

HUMORISTIČNE SERIJE KOJE MORATE POGLEDATI!

Ukoliko je naslov napisan velikim slovima onda znate da se ne šalim. Onda znate da je ovo članak kojem se mora pristupiti...

Neobičan apartman – fora alternativa klasičnom smještaju

Volite isprobavati nove stvari i posjećivati nova mjesta? Dosta vam je klasičnih apartmana i hotelskih soba? Želite nešto novo i po mogućnosti...