Salary cap – kapitalistički motiv, socijalistička primjena

Must Read

Biblija investiranja: Analiziranje dionica

U prošlom članku smo se upoznali s dionicama i stranicama preko kojih možete postati investitor većih svjetskih...

Kriptovalute – drugi dio: Blockchain tehnologija i pametni ugovori

Nakon prvog teksta o kriptovalutama, u kojem smo se prije svega dotakli izuma i razvoja Bitcoina, u...

Future Scope Open Air: romantično partyjanje pod zvjezdanim nebom

Nakon duže pauze i želje za dobrim beatovima na Jarunu (tik uz skete park) održalo se novo...

Ovaj tekst započinjemo s viješću kako je Formula 1 odlučila kako će po prvi put u povijesti uvesti salary cap za sve momčadi. Salary cap u Formuli 1 iznosit će 175 milijuna dolara za sezonu 2021., uz postepeno smanjivanje iznosa tijekom nekoliko slijedećih sezona. Salary cap uključuje troškove koje sve ekipe potroše na razvoj bolida za narednu sezonu. Troškovi putovanja, plaće vozača i osoblja pojedine momčadi te bonusi i ostali operativni troškovi ne ulazi u iznos salary capa za pojedinu sezonu.

Uvođenje salary capa u najveći oktanski cirkus, kako ga od milja zovu navijači diljem svijeta je posljedica otkazivanja većine zakazanih utrka u ovoj kalendarskoj sezoni uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Managment Formule 1 odlučio se na taj potez kako bi spriječio financijsku propast za većinu sudionika, kao i na smanjivanje razlike u odnosu velikih i malih momčadi. Krajnji cilj je povećanje kompetitivnosti natjecanja, u vidu smanjivanja razlika između pojedinih ekipa, što naravno dovodi i do većeg interesa publike za samo natjecanje i povećanje prihoda.

No što je zapravo salary cap?

Pojam salary capa

Pojam salary capa je u Hrvatskoj i Europi relativno nepoznat pojam, iako je taj pojam usko vezan za sportska natjecanja. Taj podatak ne čudi s obzirom da je vezan za većinom za američki sport.

Klubovima u timskim sportovima najveći rashod predstavljaju plaće igrača. S obzirom da godišnje plaće igrača često premašuju više milijunske iznose, salary cap je na neki način korektiv koji sprječava stvaranje velikog financijskog balona koji mnoge klubove dovodi do propasti. Time se osigurava dugoročna stabilnost i profitabilno poslovanje sportskim kolektivima. Upravo taj financijski balon prisutan je u europskom nogometu i mogao bi puknuti nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Salary cap je iznos koji klubovi imaju pravo potrošiti na plaće igrača tijekom jedne natjecateljske sezone. Ideja salary capa je čisto kapitalističke prirode. Vlasnici klubova, najčešće multimilijarderi, na taj način kontroliraju razinu troškova što im omogućuje i veću zaradu za svoje klubove, odnosno franšize.

Svima jednako

Međutim, primjena salary capa sadrži neke socijalističke elemente. Prema filozofiji svima jednako, svi klubovi pojedine lige raspolažu s jednakim iznosom koji mogu potrošiti na plaće igrača, neovisno o njihovoj financijskoj moći. Na primjer, NFL franšiza Dallas Cowboysa najbogatiji je sportski kolektiv svijeta s oko 6 milijardi dolara vrijednosti, dok vrijednost franšize Cincinnati Bengalsa, kluba iz iste lige, vrijedi 2 milijarde dolara. Razlika u vrijednosti između dva kluba je ogromna ali i jedan i drugi sportski kolektiv imaju mogućnost potrošiti samo 190 milijuna dolara na plaće igrača tijekom jedne sezone.

Kao što možemo vidjeti iz gornjeg primjera, salary cap osigurava jednake uvjete za sve klubove u ligi, bez obzira na njihovu financijsku vrijednost. Posljedica toga je velika kompetitivnost svakog kluba i stvaranje jednakih šansi za uspjeh. Kompetitivnost same lige stvara zanimljivost, samim time i veliki interes navijača za samo natjecanje.

Najpoznatiji primjeri primjene salary capa dolaze iz profesionalne američke košarkaške lige NBA, te lige američkog nogometa NFL-a. Također, valja naglasiti kako sustav salary capa koriste i ostale profesionalne sportske lige u SAD-u. Jedinu iznimku čini američka bejzbolska liga, MLB-a, koja koristi sustav nalik europskom, u kojem su ekipe poput New York Yankeesa najuspješnije upravo zbog svoje ogromne financijske vrijednosti.

Snađi se druže…

Druga krilatica snađi se druže, poznata također iz nekih bivših političkih sustava, primjenjiva je kod uporabe salary capa. Navest ću jedan primjer za to. U prethodnom tekstu o američkom nogometu naveli smo kako svaka ekipa može imati na raspolaganju između 45 i 54 aktivnih igrača na rosteru. General Manager (sportski direktor nap.a.) određene franšize ima mogućnost potrošiti oko 190 milijuna dolara kroz jednu godinu. Najveća zvijezda kluba, tzv. franšizni igrač, prima godišnju plaću između 35 do 40 milijuna dolara, dok dvojica ili trojica igrača primaju plaću između 15 do 20 milijuna dolara. Uzevši u obzir sve navedeno, na koji način i u kojem iznosu platiti ostalih 40-tak igrača da svi budu zadovoljni, a da pritom zadržimo određenu razinu kompetitivnosti?

Upravo zbog ovog primjera možemo vidjeti koliko je sustav salary capa zanimljiv i kompliciran u svojoj primjeni. Svaki klub u svojoj organizaciji mora imati vrlo snalažljive i kreativne ljude kako bi uspjeli osigurati kompetitivnost i kvalitetu momčadi. S obzirom da se radi o vrlo složenom i zanimljivom procesu, nerijetko se dogodi da aktivnosti klubova vezane za dovođenje igrača i slaganje momčadi van sezone, bude zanimljivo jednako kao i igranje utakmica.

Kreiranje salary capa

Iznos salary capa ovisi o nekoliko parametara. Za primjer ću koristiti podatke iz lige američkog nogometa, iako je sustav salary capa, uz poneku razliku, sličan u svim ligama koje ga koriste. Komesar lige, nakon izračuna svih parametara, donosi odluku o iznosu koji će momčadi imati mogućnost potrošiti na plaće igrača u pojedinoj sezoni.

Godišnji iznos od Tv prava za najznačajnije sportske lige u Americi
  • Iznos prihoda od TV prava: NFL-u ugovorom od TV prava pripada oko 5 milijardi dolara na godišnjoj razini. Spomenuti iznos dijeli se jednako na sve 32 momčadi koje sudjeluju u ligi. Taj podijeljeni iznos čini oko 85 posto salary capa.
  • Prihodi od ulaznica, gledanost tv prijenosa utakmica, prihodi od sponzora i slično: ostalih 15 posto salary capa otpada na projekciju ostalih prihoda koje će liga ostvariti tijekom tekuće sezone. Na temelju kretanja vrijednosti ostalih prihoda liga može povećavati ili smanjivati iznos salary capa na godišnjoj razini.
  • Dogovor Sindikata profesionalnih igrača s NFL-om: otprilike svakih pet godina sindikat igrača (NFLPA) dogovora uvjete i potpisuje s NFL-om kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor određuje međusobna prava i obveze između lige i igrača, kao što su postotak zagarantirane svote novca za igrače, isplata bonusa, postotak zarade od marketinga, sigurnost igrača, disciplinsku odgovornost igrača, iznos ugovora za novake i slično. Kolektivnim ugovorom određuje se iznos postotka ukupnih prihoda lige koji na godišnjoj razini pripada igračima. Prema najnovijem dogovoru, 48 posto ukupnih prihoda NFL-a godišnje odlazi na plaće igrača.
Iznos salary capa u NFL-u tijekom 2003-2019
Primjer salary capa za NBA

Kao što možemo vidjeti iz priloženog, salary cap je djelotvoran sustav za stabilnost i profitabilnost klubova. Također, osigurava i visoku razinu kompetitivnosti koja je preduvjet za sportski uspjeh svih klubova u ligi neovisno o njihovoj ukupnoj vrijednosti. Takav sustav naravno, donosi i veći interes navijača, a samim time i veće prihode od komercijalnih aktivnosti.

Primjena salary capa u Europi

Sustav salary capa u cjelokupnom europskom sportu se uglavnom ne primjenjuje. Izuzetak čine Engleska rugby liga i ruska Kontinentalna hokejaška liga KHL, čiji je sudionik bio zagrebački “Medveščak”. Također, u nogometnoj Premier Ligi, godišnji prihod od TV prava ravnomjerno je raspoređen prema svim klubovima, neovisno o njihovoj kvaliteti i financijskoj moći. Takav sustav vrlo je sličan onome kakav se provodi i u američkom sportu.

Raspodjela prihoda od TV prava u engleskoj Premier ligi

Financijski fair play

Trenutno smo svjedoci ogromnog nesrazmjera između velikih i malih klubova. Pritom mislim na ostvarivanje sportskih uspjeha i privlačenje najkvalitetnijih igrača kao i na financijsku stabilnost. Govoreći konkretno o europskom nogometu, možemo primijetiti kako najbogatiji klubovi troše ogromne sume novca na oštete i plaće najvećih zvijezda. Tijekom posljednjih petnaestak godina iznosi za plaće i transfere igrača poprimile su astronomske visine. Stoga ne čudi da su najuspješniji predstavnici nacionalnih liga i kontinentalnih natjecanja uvijek financijski najmoćnije momčadi. U povijesti je takva praksa mnogo puta dovela do toga da mnogi europski klubovi, u pokušaju da postanu konkurentni i uspješni, angažiraju i pretplate određene zvijezde i na taj način se dovedu do ruba propasti. Takav sustav poslovanja mnogo puta je značio i njihov bankrot, a na kraju i njihovo gašenje.

Iznos dugova nogometnih klubova u europskim nogometnim ligama (izvor: insideworldfootball.com)

Nakon velike ekonomske krize 2009. godine, velik dio klubova našao se u financijskim problema zbog neravnomjernog trošenja i smanjenja prihoda. Krovna organizacija europskog nogometa UEFA, spasila je velik dio klubova uvođenjem financijskog fair playa, koji je kao ideja imao neki oblik salary capa. Cilj njegovog uvođenja bila je konsolidacija poslovanja nogometnih klubova na način da pojedini klub nipošto ne smije trošiti više nego što zaradi. Financijski fair play se provodio uspješno, sve dok super bogati klubovi nisu počeli plaćati astronomske oštete za najveće zvijezde pritom falsificirajući svoju bilancu prihoda i rashoda.

Iako postoje neke glasine da će i europski nogomet uvesti salary cap, pitanje je kada će se to dogoditi. Ostaje nam da vidimo koliko financijske štete je prouzrokovala pandemija koronavirusa na europski nogomet koji je morao otkazati ili odgoditi sve svoje aktivnosti i natjecanja. Nakon toga, možda i europski nogomet doživi uvođenje sustava salary capa koji je u SAD-u omogućio stabilnost i profitabilnost klubova, te stvorio visoku razinu kompetitivnosti i zanimljivosti samog sporta.

Formula 1 je uvela salary cap, vidjet ćemo dali će je i ostali popularni sportovi u Europi slijediti u tome.

Latest News

Krenimo zdravo – vježbe za kralježnicu na poslu i kod kuće

Bez obzira na dob, svi mi ponekad osjetimo bol u kralježnici, a jedan od najčešćih razloga je...

Dragovoljno vojno osposobljavanje

Na gornjoj fotografiji stoje mladi ročnici i mlade ročnice za vrijeme davanja svečane prisege. Prisega se odvija u Požegi pred državnim vrhom,...

Grunge danas, jučer i prije 30 godina

Čuli ste za Nirvanu, a vjerojatno i Pearl Jam. Jeste čuli za Alice in Chains ili Soundgarden? Sjedi pet. No, jel' vas...

HUMORISTIČNE SERIJE KOJE MORATE POGLEDATI!

Ukoliko je naslov napisan velikim slovima onda znate da se ne šalim. Onda znate da je ovo članak kojem se mora pristupiti...

Neobičan apartman – fora alternativa klasičnom smještaju

Volite isprobavati nove stvari i posjećivati nova mjesta? Dosta vam je klasičnih apartmana i hotelskih soba? Želite nešto novo i po mogućnosti...