Uzroci i posljedice naftne krize 2020.

Must Read

Biblija investiranja: Analiziranje dionica

U prošlom članku smo se upoznali s dionicama i stranicama preko kojih možete postati investitor većih svjetskih...

Kriptovalute – drugi dio: Blockchain tehnologija i pametni ugovori

Nakon prvog teksta o kriptovalutama, u kojem smo se prije svega dotakli izuma i razvoja Bitcoina, u...

Future Scope Open Air: romantično partyjanje pod zvjezdanim nebom

Nakon duže pauze i želje za dobrim beatovima na Jarunu (tik uz skete park) održalo se novo...

U utorak 21. travnja 2020. godine dogodio se nezamisliv presedan. Cijena barela sirove nafte na svjetskim burzama toga dana dosegla je rekordno niski iznos od minus 38 dolara. To je zapravo značilo da su proizvođači morali plaćati kupcima 38 dolara po barelu nafte kako bi ih kupci mogli preuzeti. U ovom tekstu otkrit ćemo što se krije iza ovog nezabilježenog događaja koji se ironično dogodio dan prije obilježavanja Dana planeta Zemlje koji je nafta nepovratno onečistila.

Prije nego što pobliže objasnimo uzroke ovako niske cijene sirove nafte, valjalo bi približiti određene pojmove koji se pojavljuju u trgovanju naftom.

Najčešći pojmovi u poslovanju nafte

  • OPEC i OPEC+: Organization of the petrolium export countries, odnosno udruženje država izvoznica nafte, osnovano je u rujnu 1960. Sjedište ove svjetske organizacije nalazi se u Beču. Organizacija okuplja 13 država najvećih izvoznica nafte u kojoj prednjači Saudijska Arabija. OPEC+ okuplja ostalih 10 država izvoznica nafte u kojoj je najmoćniji član Rusija. Zanimljivo je ipak kako SAD, Velika Britanija ili Norveška nisu članice ni OPEC-a ni OPEC+. Ova organizacija je nastala na ideji zaštite interesa država izvoznica nafte koji je kao protutežu imala vrlo moćne američke, britanske i nizozemske naftne kompanije koje su prije osnivanja OPEC-a imale svojevrsni monopol na proizvodnju i prodaju sirove nafte. Za bolje shvaćanje ove problematike možete pogledati izvrsni dokumentarac Tajna sedam sestara. Glavni zadaci ove organizacije su određivanje količine proizvodnje sirove nafte te određivanje cijena. Na taj način zemlje OPEC-a kontroliraju stabilnost cijena i održavaju zaradu koje im donosi izvoz nafte.
Logo organizacije zemlje izvoznica nafte OPEC
  • Barel sirove nafte: označava standardiziranu bačvu koja se koristi za skladištenje nafte. Jedan barel označava otprilike 159 litara sirove nafte. Valja naglasiti kako je minimalna količina za trgovanje sirove nafte na burzi 1000 barela.
Barel nafte
  • Terminski ugovori: eng. futures contract. Ovaj pojam odnosi se na terminske kupoprodajne ugovore koji se koriste u trgovanju određenom robom ili financijskim instrumentima (npr. dionice i obveznice) na burzi. Najčešća upotreba futures ugovora koristi se upravo za trgovanje sirovom naftom. Pojednostavljeno, terminski ugovor unaprijed određuje cijenu robe ili financijskog instrumenta za isporuku koja će se dogoditi u budućnosti. Terminski ugovori u poslovanju na burzi osiguravaju i prodavatelju i kupcu smanjivanje rizika trgovanja i potencijalnu nestabilnost cijena do vremena buduće dogovorene isporuke robe ili preuzimanja financijskog instrumenta. Ovisno o predmetu trgovanja razlikujemo robne i financijske futures terminske ugovore. Također, kod trgovanja devizama najčešće se koristi i forward terminski ugovori, jedna od vrsta terminskih ugovora.
Primjer trgovanja forward i future terminskim ugovorima

Cjenovni rat Rusije i Saudijske Arabije

Početak strmoglavog pada cijena sirove nafte započeo je još početkom ove godine. Vodeće zemlje izvoznice nafte Saudijska Arabija i Rusija, bezuspješno su pregovarale oko smanjivanja količine proizvodnje sirove nafte. Razvoj tehnologije u industriji, pritisak ekoloških udruga, sve veća upotreba električnih automobila uzrokavale su neočekivani pad upotrebe sirove nafte. Plan zemalja OPEC-a bio je smanjiti dnevnu količinu proizvodnje sirove nafte na otprilike 25 posto, odnosno za 20 milijuna barela. Za ilustraciju, 2019. količina dnevno proizvedena količina nafte zemalja OPEC-a bila je 80 milijuna barela.

Grafički prikaz ponude i potražnje sirove nafte od 2015. do 2021. (izvor: Short – Term Energy Outlook)

S obzirom da ni jedna strana nije htjela popustiti, Rusija je nastavila proizvoditi jednaku količinu sirove nafte kako bi smanjila njenu cijenu na svjetskim burzama. Njihov cilj bio je dovođenje Saudijske Arabije u probleme s obzirom da njezin ekonomski razvoj i stabilnost najviše ovise upravo o stabilnoj cijeni sirove nafte. Usto, Sjedinjene Države, koje nisu članice OPEC-a, tvrdoglavo su nastavile proizvoditi velike količine nafte kako bi isplatile ogromna financijska i tehnološka ulaganja koje su investirali u crpljenje nafte. Prekid proizvodnje nafte nije baš lak i jeftin zadatak. Prema izjavi naftnog stručnjaka Davora Šterna, ukoliko se prekine rad bušotine nafte, crpilište mora u remont, dok samo područje zahtjeva čišćenje. Financijski i vremenski to je ogroman gubitak za naftne kompanije.

Na taj način došlo je do gomilanja zaliha sirove nafte na tržištu, što prema jednostavno zakonu ponude i potražnje, dovodi do smanjivanja njezine cijene.

COVID-19 kriza

Bezuspješni pregovori zemalja izvoznica nafte kao i mnogobrojne veće ili manje naftne krize dogodile su se i ranije. No ono što se dogodilo proteklih mjeseci je nezabilježeno u novijoj svjetskoj povijesti. Pandemija uzrokovana korona virusom zaustavila je cijeli svijet. Pritom se to odnosi na društvenu i na ekonomsku aktivnost. Bili smo svjedoci zatvaranja tvornica, prekid rada uslužnih djelatnosti, zaustavljanje prometa i ogromno smanjenje društvenih aktivnosti. Smanjenjem svih aktivnosti, logično je i pala potražnja za “crnim zlatom”.

Graf pada cijena sirove nafte na burzi tijekom pandemija korona virusom (izvor:Bloomberg)

Posljedica toga je strmoglav pad cijena sirove nafte na svjetskim burzama. Inicijalna cijena početkom godine bila je 63 dolara po barelu i u samo tri i pol mjeseca ona je pala na minus 38 dolara zaključno s 21.04. Futures terminski ugovori za mjesec svibanj na taj su način potonuli na najnižu moguću razinu. To je značilo da su proizvođači nafte morali plaćati kupcima da preuzmu njihovu naftu. Skladišta sirove nafte bila su prepuna, dok su čak i tankeri koji se koriste za transport nafte, poslužili kao privremena skladišta. U toj situaciji proizvođači su bili primorani na prodaju nafte u bescijenje.

U trenutku pisanja ovog teksta stanje na svjetskim burzama se popravilo tako da je posljednja cijena sirove nafte su 36 dolara po barelu. Ipak, ta cijena sirove nafte neće biti dovoljna. Uključujući troškove industrije crpljenja nafte, troškove transporta, marketinške i ostale troškove poslovanja zemlje izvoznice nafte može zadovoljiti jedino ako je cijena između 50 do 70 dolara po barelu.

Posljedice naftne krize na svjetsku ekonomiju

U povijesti 20. stoljeća zabilježene su dvije velike naftne krize. Naftna kriza 1973. godine posljedica je prekida opskrbe crnog zlata zemalja OPEC-a prema Velikoj Britaniji, SAD-u i Japanu. Razlog za tu odluku OPEC-a je neslaganje arapskih zemalja prema politici SAD-a u Yomkipurskom ratu između Izraela i Egipta. Druga naftna kriza dogodila se 1979. godine nakon Iranske revolucije i svrgavanja s vlasti kralja Reze Pahlavija. Obje naftne krize su se dogodile zbog naglog povećanja cijena, uzrokovane smanjenjom ponudom sirove nafte na tržištu. Kao rezultat, svjetska gospodarstva su tih godina doživjela vrlo teške ekonomske krize, usporedive čak i s onom iz 1929. godine.

Uobičajena slika na američkim benzinskim crpkama 1973. godine

Za razliku od 1973. i 1979. godine, ove godine imamo obrnutu situaciju, pa ipak govorimo o naftnoj krizi. Iz perspektive običnog građanina ovaj strmoglav pad cijena nafte može značiti i smanjenje cijena goriva koji bi se eventualno moglo pozitivno odraziti na gospodarstvo u cjelini. Nažalost, to ipak nije tako. Velike zemlje izvoznice nafte kao što su spomenute Saudijska Arabija, Rusija, SAD, Velika Britanija itd., zbog vrlo niske cijene sirove nafte dugoročno bi mogle imati vrlo negativne vanjsko-trgovinske bilance. Ako tome pridodamo i gospodarsku krizu nastalu pandemijom koronavirusa, scenarij koji nam slijedi bit će vrlo izvjestan.

To će označiti početak recesije na svjetskoj razini upravo radi nemogućnosti pokretanja svjetskog gospodarstva i veće robne razmjene. Naravno, posljedice će osjećati i manje države poput Hrvatske, koje uvelike ovise o robnoj razmjeni s najvećim gospodarstvima. Isto tako, ukoliko se i smanji cijena goriva, država će kroz svoje namete utržiti manje novca koji je neophodan za funkcioniranje državnog aparata.

Utjecaj naftne krize na cijene goriva u Hrvatskoj

Tijekom vremena karantene bili smo svjedoci vrlo niskih cijena goriva. Dizel i benzin na našim crpkama nerijetko je oko ili ispod 7 kuna po litri. Da kojim slučajem gospodarska aktivnost nije prekinuta, taj pad cijena bi se gotovo sigurno pozitivno odrazio na gospodarstvo. No ne zadugo. U trenucima pisanja ovog teksta cijena goriva se vratila na svoje uobičajene razine koje je držala prije krize. To konkretno znači da je prosječna cijena eurodizela 8,35 kn, dok je cijena benzina u prosjeku od 9 kn po litri. Time su se cijene goriva vratile na razinu prije pandemije.

Kretanje cijene goriva kroz mjesece pandemije korona krize (izvor:tangering.com)

Ipak, strmoglav pad cijene do minus 38 dolara po barelu iz travnja mogao bi drastično spustiti cijenu litre goriva. To bi se moglo očekivati tek negdje u kolovozu i rujnu. Prema futures terminskim ugovorima ta je jeftina nafta isporučena u svibnju, te se očekuje početak njene proizvodnje u naftne derivate s početkom srpnja. Do kolovoza i rujna derivati te jefitne nafte iz travnja naći će se na benzinskim crpkama. Tako da krajem ljeta možemo očekivati veći pad cijene goriva koji će nam svakako dobro doći s obzirom da tada očekujemo i prve znakove ekonomske krize uzrokovane korona virusom. Nažalost, nitko od naftnih stručnjaka ne može predvidjeti koliki će se pad cijena goriva zaista i dogoditi.

Stručnjak za naftu, profesor Igor Dekanić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta, naglasio je kako 60 posto maloprodajne cijene po litri goriva u Hrvatskoj odlazi na fiskalne i parafiskalne namete. Ostalih 40 posto odlazi za troškove poslovanja naftnih kompanija i njihovu zaradu. U takvom omjeru nemoguće je očekivati veći pad cijene goriva i oporavak gospodarstva jer se po dobrom starom običaju država neće odreći svoje zarade.

Neizvjesna budućnost

Što će se dogoditi s naftom u budućnosti? Teško je to predvidjeti, no nafta bi i dalje trebala biti glavni pokretač industrije, motornih vozila i drugih gospodarskih i društvenih procesa. Postupno se uvode čište energije, poput vjetroelektrana ili solarnih panela. Već ove godine, Tesla Elona Muska postala je najveći proizvođač električnih automobila. Preskočila je dugo godina neprikosnovenu Toyotu s trona najveće industrije vozila. Svi navedeni primjeri vode nas u smjeru smanjenja upotreba nafte u slijedećim periodima i daljnji razvoj čistih energija. Konkretno, proizvođači sirove nafte će biti primorani na daljnje smanjivanje proizvodnje. Nama će ostati čistiji planet, a možda čak i jeftinije gorivo.

Latest News

Krenimo zdravo – vježbe za kralježnicu na poslu i kod kuće

Bez obzira na dob, svi mi ponekad osjetimo bol u kralježnici, a jedan od najčešćih razloga je...

Dragovoljno vojno osposobljavanje

Na gornjoj fotografiji stoje mladi ročnici i mlade ročnice za vrijeme davanja svečane prisege. Prisega se odvija u Požegi pred državnim vrhom,...

Grunge danas, jučer i prije 30 godina

Čuli ste za Nirvanu, a vjerojatno i Pearl Jam. Jeste čuli za Alice in Chains ili Soundgarden? Sjedi pet. No, jel' vas...

HUMORISTIČNE SERIJE KOJE MORATE POGLEDATI!

Ukoliko je naslov napisan velikim slovima onda znate da se ne šalim. Onda znate da je ovo članak kojem se mora pristupiti...

Neobičan apartman – fora alternativa klasičnom smještaju

Volite isprobavati nove stvari i posjećivati nova mjesta? Dosta vam je klasičnih apartmana i hotelskih soba? Želite nešto novo i po mogućnosti...